Da li paušalci moraju da imaju fiskalnu kasu i ko je oslobođen obaveze evidentiranja prometa preko kase?

Od 2021. godine, otkad je Zakonom o fiskalizaciji članom „Sl. glasnik RS”, broj 135/20 i 96/2021 određeno da se obveznikom fiskalizacije smatra svaki obveznik koji vrši promet na malo i veliko, uvedena je obaveza izdavanja fiskalnih računa. S obzirom da je paušalno oporezivanje oslobođeno brojnih tačaka koje utiču na druge preduzetnike, nisu svi paušalci dužni da poseduju fiskalnu kasu, ali veći broj jeste.

Obaveza fiskalizacije za paušalce

Prema Zakonu o fiskalizaciji Republike Srbije, u obavezi da koriste fiskalnu kasu su svi paušalci koji obavljaju određene delatnosti koje podrazumevaju gotovinsko poslovanje.

Paušalci koji posluju direktno sa fizičkim licima i vrše naplatu bilo gotovinom, platnim karticama ili nekim drugim platnim sredstvom plaćanja koje nije preko računa, obavezno moraju da poseduju fiskalnu kasu i evidentiraju platni promet preko nje.

Paušalci koji obavljaju delatnosti gotovinskog poslovanja su najčešće:

  • Pružanje usluga fizičkim licima (saloni, zanatske radnje i slično)
  • Prodaja robe za gotovinu u vrednosti do 6 000 000 RSD godišnje
  • Ostale delatnosti iz oblasti usluga ili zanata

Novom uredbom Zakona, definisan je spisak preduzetnika koji nisu u obavezi da poseduju fiskalnu kasu, međutim, u pianju je manji broj delatnosti. Koje su to delatnosti, pročitajte u nastavku.

Ko ne mora da poseduje fiskalnu kasu?

Redefinisanjem Zakona o fiskalizaciji, maja 2022. godine, doneta je odluka da se iz obaveznog evidentiranja prometa preko fiskalne kase isključi manji broj delatnosti:

  • Trgovina na malo posredstvom pošte ili interneta
  • Tgovina na malo izvan prodavnica, tezgi i pijaca, kao i prodaja preko automata i samonaplatnih uređaja
  • Železnički prevoz putnika i tereta, kao i sav drumski, vazdušni i plovni prevoz putnika i tereta
  • Usluge preseljenja
  • Naplata i održavanje puteva, tunela, garaža
  • Poštanske aktivnosti javnog servisa
  • Smeštaj u domovima za studente i đake
  • Delatnost prikazivanja kinematografskih dela
  • Usluge obrazovanja
  • Usluge čišćenja zgrada i opreme
  • Delatnost biblioteka, arhiva, muzeja, galerija i zbirki i ostale kulturne, stvaralačke i umetničke delatnosti
  • Popravka nakita, obuće i predmeta od kože
  • Sportske, zabavne i rekreativne delatnosti

Iz obaveznog izdavanja fiskalnog računa izuzeti su i pružaoci komunalnih pogrebnih usluga, pružaoci usluga dostave hrane i pića na vašarima, sajmovima ili manifestacijama, kao i prodavci na pijačnim tezgama i sličnim prodajnim objektima.

Treba imati na umu da Uredba o obaveznoj fiskalizaciji doneta 2022. godine ne pravi razliku između paušalaca i drugih tipova preduzetništva, stoga obavezno proverite da li se vaša delatnost nalazi u šifarniku delatnosti koje mogu da se bave paušalnim preduzetništvom.

Kolika je kazna za paušalce koji ne izdaju fiskalni račun?

Kazne za neizdavanje fiskalnog računa za paušalce koji nisu oslobođeni, okvirno iznose od 50.000 do 500.000, dok se za pravna lica kazne kreću od 300.000 do 2.000.000 RSD.

Svim paušalcima koji nisu oslobođeni fiskalizacije, preporučuje se da koriste fiskalnu kasu i redovno izdaju fiskalne račune, bez obzira da li rade sa domaćim ili inostranim fizičkim licima, da li je njihov posao online ili offline.

Šta se dešava kad paušalci koji su u obavezi ne izdaju fiskalni račun?

Kako bi se izbegli problemi sa poreskom ispekcijom, svaki preduzetnik je dužan da uredno vodi poslovnu dokumentaciju i izdaje račun. Ukoliko to izostane, dešava se sledeće:

  • Intervencija inspekcijskog nadzora: Poreska uprava ili inspekcija rada vrše redovne kontrole poslovanja paušalaca i ukoliko utvrde da je došlo do neizdavanja fiskalnog računa ili korisnik usluga prijavi izostanak fiskalnog računa, inspekcija pokreće postupak za utvrđivanje prekršaja.
  • Novčane kazne: Nakon što se utvrdi prekršaj, iziče se novčana kazna paušalcu koja se određuje u zavisnosti od okolnosti i ozbiljnosti prekršaja, a ukoliko se prekršaj ponovi, novčana kazna može biti mnogo viša od prvobitne.
  • Zabrana daljeg poslovanja: U slučaju ponovljenih ili ozbiljnijih prekršaja, Poreska uprava može doneti odluku o obustavi poslovanja, tačnije zaštitnu meru zabrane obavljanja delatnosti na period od 30 do 180 dana (do 6 meseci).
  • Pojačana kontrola i mere predostrožnosti: Ukoliko ste ustanovi da je došlo do greške i da je u pitanju manji prekršaj, Poreska uprava može doneti odluku o naknadnom izdavanju računa korisniku usluga koji račun nije dobio odmah nakon transakcije kad je trebalo. Tada se mogu zatražiti i dodatne administrativne obaveze paušalca i pojačane i učestale kontrole Poreske uprave.

Preporučuje se da svaki preduzetnik koji je obavezan da koristi fiskalnu kasu uvek izda fiskalni račun i da vodi urednu poslovnu dokumentaciju kako bi izbegao moguće kazne i probleme sa poreskom inspekcijom. Ako dođe do greške i ne izdate račun odmah nakon transakcije, obratite se Poreskoj upravi za savete kako biste ispravili grešku pre nego što dođe do inspekcije.

Isprobaj Paušalko web aplikaciju besplatno

Digitalizujte svoje poslovanje – izdajte i šaljite fakture i profakture, automatski ih evidentirajte u sistemu, pratite zakonske limite prihoda i vodite poslovanje bez stresa. Sve što vam je potrebno za paušalnu agenciju, na dohvat ruke!