Internet, frilens platforme, rad na daljinu i digitalne usluge pomerile su poslovanja izvan granica naše zemlje, pa danas nije ništa neobično da paušalac iz Srbije radi za firmu iz Nemačke, Austrije ili Irske. I taman kada ste pomislili da ste obavili najteži deo, a to je pronalaženje stranog klijenta, otvaraju se novi problemi i pitanja, da li paušalac u Srbiji uopšte sme da radi sa firmama iz EU?
Ako sme, kako izaći na kraj sa svom neophodnom papirologijom i kakve su tada vaše poreske obaveze, pročitajte u nastavku teksta.
Da li paušalac sme da posluje sa EU firmama?
Preduzetnik paušalac u Srbiji može da pruža usluge klijentima iz inostranstva isto kao i domaćim firmama. Dakle, ne postoji nikakva zakonska prepreka. Na primer, dizajner iz Srbije može da radi brending za firmu iz Francuske, kopirajter da piše tekstove za agenciju iz Italije ili da konsultant radi online mentorstvo za tim iz Belgije.
Primetili ste da su ovo sve primeri pružanja usluga. Prodaja robe ima dodatne carinske i PDV komplikacije.
Dakle, nije upitno da li paušalac sme, već kako se pravilno fakturiše, kako se tretira PDV i šta banka traži kao osnov priliva.
Kada radite sa EU klijentima, vi se bavite izvozom usluga. Vi ste i registrovani u Srbiji, klijent je u EU, usluga se “isporučuje” iz Srbije u inostranstvo, a novac pristiže na vaš devizni račun.
Izvoz usluga ne znači da treba da plaćate dodatni porez, ali znači da morate da poštujete određena pravila.
Paušalci i saradnja sa inostranstvom – korak po korak
Ovo su uobičajeni početni koraci prilikom saradnje paušalaca i firme iz EU:
- Dogovor sa klijentom – U praksi saradnja sa EU firmom najčešće kreće preko email korespodencije, LinkedIn-a, Upwork-a ili preporuke. Na startu se dogovarite koju vrstu usluge isporučujete, po kojoj ceni, dinamici itd. Proverite da li je u pitanju firma, a ne fizičko lice, i zatražite osnovne podatke o klijentu koji će vam trebati za sastavljanje ugovora.
- Sastavljanje i potpisivanje ugovora – Poželjno je da imate ugovor, jer on predstavlja dodatnu pravnu zaštitu, mada se u praksi dešava da bude dovoljna i potvrda o poslovnoj saradnji u formi email-a.
- Dogovor oko dinamike naplate – Važno je unapred napraviti ovu vrstu dogovora. Neki od modela su isplata po završenom projektu, plaćanje avansa u celosti ili 30–50%, ostatak po završetku) ili mesečni retainer (dogovorena suma se plaća svakog meseca).
Kada dođe vreme naplate usluge, klijentu paušalac izdaje fakturu.
Šta sadrži faktura za inostranstvo za paušalca?
Faktura koju kao paušalac izdajete EU firmi obično sadrži:
- Vaše podatke (naziv radnje, adresa, PIB)
- Podatke klijenta (firma, adresa, država)
- Datum izdavanja i rok plaćanja
- Opis usluge
- Iznos u EUR
- Podatke za uplatu
Faktura se izdaje bez obračunatog PDV-a. PDV obračunava i plaća klijent u svojoj zemlji. Dalje se faktura šalje klijentu, neretko u formi PDF dokumenta emailom. Nakon obaljene uplate istu treba evidentirati u KPO knjizi i to u dinarskoj protivvrednosti.
Izdavanje faktura, vođenje KPO knjige, kao i praćenje limita za paušal znatno je olakšano uz pomoć web aplikacija poput Paušalka.
Prijem novca iz inostranstva ako ste paušalac
Da biste mogli da primate uplate od firme iz inostranstva potrebno je da imate otvoren devizni račun u nekoj od banaka u Srbiji. Naglašavno da je to račun koji otvarate na firmu. Dakle, to ne sme biti vaš lični račun.
Isto pravilo važi i ukoliko biste primali uplate putem PayPala ili drugih platformi. Nije zabranjeno, ali nalozi na tim platformama moraju biti otvoreni na ime firme, a ne na vaše lično ime.
Devizni račun je napraktičniji i najjednostavniji način da primate uplate iz inostranstva, pratite priliv sredstava i vodite svoju evidenciju, što ste svako po zakonu u obavezi.
Kada klijent uplati, novac ne leže odmah na vaš račun, već ide na „namenski račun“ u banci.
Banka će vam poslati e-mail da je stigao novac i tražiće osnov priliva. Većina banaka ima online portal gde odaberete šifru osnova. Uz tu izjavu često prilažete PDF fakturu koju ste poslali klijentu. Nakon toga banka šalje novac na vaš devizni račun.
Kada su devize na računu, morate obaviti konverziju u dinare i prebaciti dinare na svoj preduzetnički račun. Tek tada novcem možete slobodno da raspolažete.
Koje su obaveze paušalca koji radi sa firmama iz EU?
Paušalac iz Srbije koji radi sa firmama iz EU plaća iste obaveze kao i za domaće klijente: mesečni paušalni porez i doprinose po rešenju Poreske uprave. Fakture klijentu se najčešće izdaju bez srpskog PDV. U praksi je važno da imate urednu fakturu, dokaz o uplati i, po mogućstvu, ugovor ili email potvrdu saradnje, kao i pravilno evidentiran osnov deviznog priliva u banci.
Dakle obaveze paušalac koji radi sa firmama iz EU su:
- Plaćanje poreza i doprinosa – Bez obzira na to da li ste tog meseca imali uplate iz EU ili ne, plaćate fiksni iznos koji vam je Poreska uprava odredila rešenjem.
- Plaćanje eko takse – Ovo je godišnja naknada za zaštitu životne sredine. Za preduzetnike koji su „mali zagađivači“ iznos je 5.000 dinara godišnje.
- Čuvanje ugovora ili drugog dokaza o poslovnoj saradnji i faktura jer ih banka može tražiti na uvid nakon što legne uplata iz inostranstva.
Važno je i da paušalac prati ukupne godišnje prihode i propisane limite (za paušal i PDV prag), jer veći promet može promeniti poreski režim.
Koji su mogući rizici kada poslujete sa EU firmama?
Rad sa firmama iz EU ako ste paušalac donosi slobodu i dobru zaradu, ali nosi i specifične rizike koje Poreska uprava strogo kontroliše.
- Test samostalnosti – Ovo je mehanizam kojim država proverava da li ste vi zaista samostalni preduzetnik ili ste zapravo „prikriveni zaposleni“ te strane firme. Postoji 9 kriterijuma, a ako ispunjavate 5 ili više, padate na testu. Ako radite samo za jednog EU klijenta po njihovim pravilima i imate fiksno radno vreme, postoji rizik da ne prođete test samostalnosti.
- Limit od 6 miliona dinara – Status paušalca je uslovljen ovim limitom. Ovde se lako može desiti da zbog kursnih razlika ili povećanja obima posla pređete ovaj limit. U tom slučaju gubite pravo na paušal.
- PDV na uvoz usluga – Mnogi paušalci ne znaju da, iako oni ne naplaćuju PDV klijentu, moraju da ga plate Srbiji kada oni kupuju uslugu iz inostranstva, na primer ako koristite Adobe, Google Ads, ili ulsuge platforme poput Upwork-a. Vi ste po zakonu dužni da na te iznose obračunate i platite interni PDV od 20%.
- Odgovarate ličnom imovinom – preduzetnik paušalac za sve svoje poslovne obaveze i eventualne poreske dugove odgovara celokupnom ličnom imovinom (stan, auto, ušteđevina).
Paušalac iz Srbije može potpuno legalno da radi sa firmama iz EU i u većini slučajeva to je jedna od najisplativijih opcija.
Naravo, važno je da redovno izmirujete svoje obaveze prema državi, pratite limite i vodite računa o testu samostalnosti, kako biste zadržali paušalni status i izbegli nepotrebne probleme.
Uz dobru organizaciju, osnovno razumevanje pravila i malo discipline u vođenju dokumentacije, saradnja sa EU firmama može vrlo lako postati vaš glavni izvor prihoda.